Jutarnji, Dnevni, Večernji, Noćni, listovi, a i takve
televizije, pa ni moj televizor osobno, nisu se udostojali dati ni primjeren, a
kamo li akcentiran, kako se to danas reče, naglasak na najvažniju vijest u
zadnje vrime, ako ne i zadnje stoliće! Prenija ju je i to nekako skromno samo
Reuters. To je vist zbog koje su se navukle tmurne misli onima koji nas žele
strpati u dužnićko ropstvo. Ako ne znate koji su to da Vam ponovimo. To su prvo
oni koji štampaju šolde i dile ih kako bi im drugi bili dužni i kako bi s njima
mogli kako oče, a drugi su oni koji bi tili šoldi bez rada pa jedva čekaju da im
ih prvi dadu. I jedni i drugi prešutno znaju da šoldi neće biti nikada vraćeni,
no to ih ne smeta jer i jedni i drugi ostvaruju svoje ciljeve. Prvi kupuju šta
žele, dok drugi prodaju što nije njihovo, a upravo zbog toga se ti drugi bore za Vlast(u), jer bi inače da tako nije od nje bižali
ka pametan od blesavog.
Njima usprkos dogodila se jedna Poljska. Jedna zemlja u kojoj
još viruju u deset božjih pravila, u rad i poštenje. U kojoj se Vlast(a) nije
dala kupiti i zbog koje sada one koji bi davali šolde boli glava, jer ne znaju
šta će.
Sada se svekoliko pučanstvo sigurno s pravom pita šta su to
ti Poljaci učinili da ih ode uzdižemo u zvizde. Normalno da svekoliko pučanstvo
o ničem nema pojma jer mu javni i privatni mediji ništa nisu rekli. Sva srića
da Ekipa Inih ima tajanstvene medije koji prenose i ono što drugi neće.
Dakle, Evo van ga na!, rekla je Poljska bankarcima i od 01.
veljače 2016. godine uvela poseban porez svim financijskim institucijama u toj
državi. Sada neka se bankarci pitaju kada će biti bolje.
Dok naša vladajuća svita prvo bankarcima predočuje poreznu
politiku, Poljska svita je učinila upravo suprotno, okrenuli su pilu na pravu
stranu i prema bankarcima postupila upravo onako kako bankarci postupaju prema nama.
Od tog novca financirat će se subvencije za bolesnu djecu
Poljske. Banke i osiguravajuća društva od ove godine plaćat će 0,44 posto
poreza na aktivu, što će poljskom budžetu donijeti 4,4 milijarde zlota
godišnje, odnosno 1,1 milijardu dolara.
Da još na našto podsjetimo: Dok smo mi, bez odluke na
referendumu, morali sanirati novcem poreznih obveznika banke (Dubrovačka, Riječka,
itd…), dotle je Island banke pustio da propadnu, pa čak i upriličio suđenja
bankarcima za nesavjesno poslovanje (Kako banka može propasti?). Island je, za
sada, jedina zemlja koja se svojim snagama izvukla iz velike ekonomske krize i
postala prosperitetna, a nacionalizacija banaka bio je jedan od ključnih
koraka.
Svekoliko pučanstvo ima razloga pitati Vlast(u) Da li je ispravna bila odluka vlasti Hrvatske ili Islanda? I što će sadašnja Vlast po tom pitanju poduzeti!
Nema komentara:
Objavi komentar