Ako ste zaglibili u dugove, ako li Vas more financijske
brige, ili Vam nikad dosta love, ovaj tekst je kao naručen za Vas. Ne samo ovaj
tekst, već i politička klima koja se preko noći okreće u korist prezaduženih i
željnih love do krova, a ne zasniva se na revolucionarnim idejama, kao što su bile neke u prošlosti, pa se danas možemo samo pitati:
No krenimo od početka.
U posljednje vrijeme, moglo bi se bolje reći nevrijeme, iz
Hrvatske je trbuhom za kruhom i glavom bez obzira, pobjeglo, otišlo, spasilo se
ili kako tko tumači, u glavnom nestalo 30.000 obrazovanih ljudi, jer nisu u
Hrvatskoj mogli normalno živjeti. Od onih koji su ostali većina živi
nenormalno, što se vidi po tome da su do grla u kreditima, jer bi bez njih
umrli od gladi. Jedan dio takvih, njih oko 60.000, zadužio se u švicarskim
francima, koji su poskočili, pa dužnici grcaju i ne mogu otplaćivati pristigle
kreditne rate.
U takvom okruženju Ekipa Inih uočila je priliku da ovi narod
izvede iz bijede. To će napraviti na najjednostavniji način, tako da Hrvatsku
iz prezaduženosti odvedu u bunar bez dna. Sigurno mislite da se radi o grešci,
ali nije tako. Da je plan dobar govori i činjenica da će po hitnom postupku u
proceduru donošenja zakon o kunskom kreditiranju.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0DbjaHowfa6Y77B37ltWovY1OxeYrF3rwvFB37i9TnfhQslznPW4z0-CKVnSxZuONQimuVI7pw0Sv6nbs5L-m8Cv1J2dToHZVUySRPWHBGN6jaLkkyhfuh3OsL-QoVAc_MmFJu0-CMD66/s1600/images.jpg)
Ideja je slijedeća: omogućiti narodu da se zaduži koliko više
može, isto kao što je to do sada učinila država. Obzirom da je država dužna oko
60 milijardi eura (iako CIA u "The World Factbook" tvrdi da je ukupan minus države oko 90 milijardi eura), to proporcionalno po odraslom stanovnik otpada oko 20.000
eura, koliko bi bilo u redu da se svatko zaduži u kunama. Razmišlja se da to bude limit za podizanje kunskog kredita, ali to još
nije određeno. Politričari čak smatraju da se kunski krediti mogu podizati i
bez limita, već koliko tko hoće, valjda zbog toga da se što bolje iskoristi
situacija.
Ako pamtite gužve po bjelosvjetskim metropolama u vrijeme
izlaska IPhonea, neka Vam bude odmah jasno da te gužve nisu ni blizu onima koje
će kod nas nastati u trenutku kada navedeni zakon bude na snazi. Naime
očekuje se da navale na kunske kredite budu tolike da je moguće da bankari
preko noći napuste našu zemlju strahujući za svoje zdravlje. Oni navodno
razmišljaju da ovdje ostave samo radoholičare, ako ih slučajno imaju zaposlene.
No vratimo se temi i objasnimo svekolikom pučanstvu zašto će
nastati trka za kreditima.
Dragi štioci trka za kunskim kreditima nastati će zbog toga
jer je sadašnji odnos kune u odnosu na Euro takav kao da smo mi Njemačka u Europi, a ne Hrvatska. Nažalost takav odnos neće preživiti naš neminovan bankrot (mada neki tvrde da država ne može bankrotirati i s tim se slažemo sve dok se kao i mi pokrije onolikom dekom koliku ima, a ne da posuđuje i plaća tuđu).
Nakon bankrota današnji odnos kune spram eura drastično će se mijenjati i to
prema realnoj snazi gospodarskih pokazatelja. Kada sagledamo kakvi su i kavi će
nam tek biti gospodarski pokazatelji, nije nerealno pretpostaviti da će za
jedan eurić trebati dati na desetke ili stotine kuna, a ne jednu. Tada dragi
štioci treba vratiti uzete kredite, a to je najbolje napraviti iz prihoda od
turizma i izvoza. Kada dođu turisti iz EiU, pa ostave koji eurić, lipo odete u
banku i vratite jednokratno cili kredit, koji je od onih uzetih recimo 3.500.000
kuna koji su u vrime uzimanja kredita vridili 500.000 eura, sada došli na to da
vridu stotinjak eurića, a kuna isto ka i prije.
Pitate se kako je to moguće, di je nestala razlika, ko će tu
razliku na kraju platiti. Na sva ta pitanja stručnjaci iz Ekipe Inih će sada
odmah odgovoriti:
1) To
je moguće upravo zato što se prelazi iz prezaduženosti u bunar bez dna
2) Razlika
je nestala s našeg gledišta negdje u bunaru, a s gledišta onih iz EiU isto tako
u nekom bunaru bez dna, a s ciljem da se dno otkrije i valjano začepi
3) Razliku
će plati svo pučanstvo iz EiU, uključivo i nas same, ali šta nas briga kad smo
lovu uzeli zaništa i još ako smo je ispravno uložili, tj. vratili osobne dugove
i kupili koju zemljicu uz more, lako će nam biti učestvovati u toj masovnoj
akciji.
Naši vrhunski stručnjaci slažu se s tim da je ideja odlična, spasiteljska, dok strani stručnjaci svim sredstvima žele spriječiti donošenje
takvog zakona. Nadamo se da nas ti stranci neće udariti nekim kontra zakonom iz
EiU i tako nas onemogućiti u planiranom.
Sretni i veseli bili, kreditima se okitili.
P.S.
Toplo preporučamo da svoj rodbini razbacanoj po bjelosvjetskim
bespučima obznanite šta se sprema, kako bi se i oni uključili u predstojeća
zbivanja, a za informacije svakako tražite postotak novaca koje u vidu kredita
uzmu.
Nećete valjda dilati informacije mukti.